Kolokvij u povodu visoke obljetnice Libra od mnozijeh razloga, Dubrovnik 1520.
Kolokvij u povodu visoke obljetnice Libra od mnozijeh razloga, Dubrovnik 1520.

Sadržaj

HAZU

Pod pokroviteljstvom Razreda za filologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

23. listopada 2020, Knjižnica Filozofskog fakulteta Svučilišta u Zagrebu, Ul. Ivana Lučića 3

Marija-Ana Dürrigl

Staroslavenski institut, Zagreb

Za lubav Isukarsta – pripovijest o sv. Žulijanu (Julijanu)

U dubrovačkom "Libru od mnozijeh razloga" zapisana je jedna verzija legende o sv. Julijanu (s nadimkom Svratištar, kako ga zove Marko Marulić) koja je u hrvatskoj staroj književnosti vrlo skromno zastupljena. Ova se verzija u nekoliko elemenata razlikuje od one u "Zlatnoj legendi" J. da Vorragine, a temeljna tekstološka i književnopovijesna analiza tek predstoji. U okviru hagiografske književnosti na slavenskom idiomu s područja Hrvatske ova istoria (!) zanimljiva je s tematsko-sadržajnog, ali i kompozicijskog i retoričko-figuralnog gledišta,a tim će pitanjima biti posvećeno naše razmatranje. U dramatičnom tekstu koji se spazmodično kreće preko nekoliko presudnih (kadšto neočekivanih) vrhunaca, od kojih je jamačno najneobičnije ubojstvo vlastitih roditelja (doduše, nehotično i izazvano đavoljom prijevarom) do smirenja u Kristovu oproštenju. Žulijan (Julijan) je jedan od svetaca koji se, nakon počinjenja teškoga grijeha, kaju i bivaju spašeni od vječne muke – dapače, ovdje se izrijekom u molitvenom zaključku kaže: "Žulianь zvani izpovednikь blaženi da na nebu i na zemli bude našь otvietnikь amenь". Egzemplarnost se ovoga hagiografskog teksta miješa s motivskim sastavnicama koje kao da nose odjeke raznih literarnih izvora, žanrova ili tradicija; u tom smislu ovaj tekst djeluje poput kakova compositum-a i kao takav je veoma samosvojan u našoj sačuvanoj srednjovjekovnoj i ranonovovjekovnoj književnosti.

Marija-Ana Dürrigl

Old Church Slavonic Institute, Zagreb

Za lubav Isukarsta (For the Love of Christ) – the Story of St. Julian

"Libro od mnozijeh razloga" from Dubrovnik includes a version of the legend of St. Julian, which is very rarely present in old Croatian literature. This version differs from that in Jacobus da Varagine's "Golden Legend"; a thorough text-historical and literary-historical analysis has yet to be performed. Within the framework of hagiographic literature in the Slavic idiom created on Croatian territory, this istoria (!) is noteworthy for its themes and content, as well as its compositional, rhetorical, and figural standpoint; our analysis shall focus on these issues. In a dramatic text that moves spasmodically through a few crucial (sometimes unexpected) peaks, the most unusual of which is certainly his commission of patricide (albeit unintentional and caused by the devil's deception), Julian finally finds peace in Christ's forgiveness. Julian is a saint who, after committing a grave sin, repents and is saved from eternal torment – in fact, the conclusion of the prayer in Libro od mnozijeh razloga explicitly states: "Žulianь zvani izpovednikь blaženi da na nebu i na zemli bude našь otvietnikь amenь". The exemplary nature of this hagiographic text is combined with components of motifs that seem to bear traces of various literary sources, genres, or traditions; in this sense, the text seems to be a kind of composite, and as such, is highly unique in surviving Mediaeval and early-modern Croatian literature.

HAZU

Pod pokroviteljstvom Razreda za filologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

23. listopada 2020, Knjižnica Filozofskog fakulteta Svučilišta u Zagrebu, Ul. Ivana Lučića 3