Kolokvij u povodu visoke obljetnice Libra od mnozijeh razloga, Dubrovnik 1520.
Kolokvij u povodu visoke obljetnice Libra od mnozijeh razloga, Dubrovnik 1520.

Sadržaj

HAZU

Pod pokroviteljstvom Razreda za filologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

23. listopada 2020, Knjižnica Filozofskog fakulteta Svučilišta u Zagrebu, Ul. Ivana Lučića 3

Milica Mikecin

Hrvatsko katoličko sveučilište

Apokrifni tekstovi o Abrahamuu Libru od mnozijeh razloga

U starozavjetnoj apokrifnoj književnosti sačuvana su dva apokrifa o Abrahamu: Abrahamovo otkrivenje (Apocalypsis Abrahae) i Abrahamov zavjet (Testamentum Abrahae). U dubrovačkom ćiriličnom zborniku Libro od mnozijeh razloga (1520.) nalaze se jedan do drugoga tekstovi obaju apokrifa. Prvi tekst pod naslovom čtenje ōd Abrama sadrži skraćenu prijevodnu preradu samo prvoga dijela Abrahamova otkrivenja, u kojem je riječ o Abrahamovu odvraćanju od idolopoklonstva, ali ne i drugoga dijela, u kojem se nalazi Abrahamovo eshatološko viđenje neba. Drugi tekst pod naslovom ōd smarti Abramove sadrži sažetak samo prvoga dijela Abrahamova zavjeta, u kojem se pripovijeda o Abrahamovu viđenju zagrobnoga života duše. Apokrif Abrahamov zavjet, koji se naziva još i Abrahamova smrt, sačuvan je u hrvatskoj srednjovjekovnoj glagoljskoj književnosti u pet različitih rukopisa, u Oxfordskom zborniku (15. st.), Petrisovu zborniku (1468.), Sienskom zborniku (16. st.), Tkonskom zborniku (16. st.) i u Berčićevoj zbirci br. 5 (15. st.). U radu se provodi jezična i tekstološka analiza obaju tekstova, vrednuje se Jagićeva usporedba teksta Abrahamova otkrivenja iz Libra s najstarijim sačuvanim slavenskim tekstom toga apokrifa ‒ ruskostaroslavenskim tekstom iz Silvestrovskoga zbornika (14. st.), te se utvrđuje odnos između ćiriličnoga teksta Abrahamova zavjeta iz Libra i svih sačuvanih glagoljičnih tekstova toga apokrifa.

Ključne riječi: starozavjetni apokrif, Abrahamov zavjet, Abrahamovo otkrivenje, Libro od mnozijeh razloga, usporedna jezična i tekstološka analiza, dubrovačka ćirilica

Milica Mikecin

Catholic University of Croatia, Zagreb

Apocryphal texts about Abraham in Libro od mnozijeh razloga

Two Old Testament apocrypha about Abraham have survived: Apocalypsis Abrahae and Testamentum Abrahae. Libro od mnozijeh razloga (1520), a Cyrillic miscellany from Dubrovnik, contains the texts of both apocrypha one after the other. The first text, entitled čtenje ōd Abrama, contains an abbreviated translation of only the first part of Apocalypsis Abrahae, which describes Abraham's rejection of idolatry; the second part, which contains Abrahams eschatological vision of heaven, is missing. The second text, entitled ōd smarti Abramove, contains a summary of only the first part of Testamentum Abrahae, which describes Abraham's view of the afterlife. The apocryphal Testamentum Abrahae has survived in five different Mediaeval Croatian Glagolitic manuscripts: the Oxford Miscellany (15th century); the Petris Miscellany (1468); the Siena Miscellany (16th century); the Tkon Miscellany (16th century); the Berčić Collection no. 5 (15th century). This research involves a linguistic and text-linguistic analysis of both texts, evaluates Vatroslav Jagić's comparison of Apocalypsis Abrahae from Libro od mnozijeh razloga with the oldest surviving Slavic text of this apocrypha – a Russian Old Church Slavonic text from the Sylvester Miscellany (14th century), and affirms the relationship between the Cyrillic text of Testamentum Abrahae from Libro od mnozijeh razloga and all surviving Glagolitic texts of this apocrypha.

HAZU

Pod pokroviteljstvom Razreda za filologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

23. listopada 2020, Knjižnica Filozofskog fakulteta Svučilišta u Zagrebu, Ul. Ivana Lučića 3