Kolokvij u povodu visoke obljetnice Libra od mnozijeh razloga, Dubrovnik 1520.
Kolokvij u povodu visoke obljetnice Libra od mnozijeh razloga, Dubrovnik 1520.

Sadržaj

HAZU

Pod pokroviteljstvom Razreda za filologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

23. listopada 2020, Knjižnica Filozofskog fakulteta Svučilišta u Zagrebu, Ul. Ivana Lučića 3

Lejla Nakaš

Filozofski fakultet u Sarajevu

Skazanije i pripovidjenije od suda velikoga (Libro od mnozieh razloga 49a-56b)

U radu se istražuju tekstualne podudarnosti ove eshatološke pripovijesti s primjerkom srodnog teksta iz Plovdivskog zbornika 116(54) Čudesa jako hote priti na zemlju ka sudnjemu dnevi 101a-108b. Oba su zbornika iz istog vremena, oba pisana ćirilicom, ali prvi potječe iz katoličkog, a drugi iz pravoslavnog ambijenta. Po svojoj kompoziciji ovi tekstovi otkrivaju bliskost sa spjevom El giudicio generale, kojega je 1537. godine izdao Francesco Benvenuto, ali koji ima stariju tradiciju nego što su njegove najstarije sačuvane tiskane verzije. Događaji posljednjeg vremena u sva tri teksta prikazuju se kroz petnaest dana, a već od prvog dana Libro od mnozieh razloga i Plovdivski zbornik pokazuju tekstualna preklapanja [kako jedanь mirь sazidanь 52b : jako mirь zidanь 101b].

Otkriće ovih podudarnosti ima prvorazredan značaj za razumijevanje ambijenta u kojem je pisan Plovdivski zbornik, jer bi to bila druga potvrda za mogućnost da su u ovaj zbornik ušli tekstovi koji su tradirani u zaleđu Dubrovnika. Naime, u dosadašnjem istraživanju Plovdivskog zbornika istaknuto je kako dio hronografa čiji se sadržaj odnosi na zidanje Dubrovnika govori za tu mogućnost [120a: od Adama ljeta 620. poče se graditi Dubrovnik od Cavtata].

Lejla Nakaš

Faculty of Philosophy, University of Sarajevo

Skazanije i pripovidjenije od suda velikoga (The story of Judgment Day) (Libro od mnozieh razloga 49a-56b)

This paper explores textual correlations between this eschatological narrative and a copy of a related text from the Plovdiv Miscellany 116(54) entitled Čudesa jako hote priti na zemlju ka sudnjemu dnevi (Miracles of Judgment Day) 101a-108b. Although the miscellanies are contemporaneous and both are written in Cyrillic script, the first hails from a Catholic region while the second hails from an Orthodox region. The structure of these texts reveals similarities to El giudicio generale, a text published in 1537 by Francesco Benvenuto, but which displays an older tradition than its oldest surviving printed copy. The events of the end times are portrayed in all three texts through fifteen days; both Libro od mnozijeh razloga and the Plovdiv Miscellany display textual correspondences from the first day [kako jedanь mirь sazidanь 52b : jako mirь zidanь 101b].

The discovery of these correspondences are of exceptional significance to an understanding of the environment in which the Plovdiv Miscellany was written, representing what would be the second confirmation of the possibility this miscellany contains traditional texts from the hinterland of Dubrovnik. Specifically, research on the Plovdiv Miscellany has noted that a part of the chronicle relates to the construction of Dubrovnik's walls [120a: od Adama ljeta 620. poče se graditi Dubrovnik od Cavtata].

HAZU

Pod pokroviteljstvom Razreda za filologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

23. listopada 2020, Knjižnica Filozofskog fakulteta Svučilišta u Zagrebu, Ul. Ivana Lučića 3