Kolokvij u povodu visoke obljetnice Libra od mnozijeh razloga, Dubrovnik 1520.
Kolokvij u povodu visoke obljetnice Libra od mnozijeh razloga, Dubrovnik 1520.

Sadržaj

HAZU

Pod pokroviteljstvom Razreda za filologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

23. listopada 2020, Knjižnica Filozofskog fakulteta Svučilišta u Zagrebu, Ul. Ivana Lučića 3

Josip Vučković

Sveučilište u Vilniusu, Filološki fakultet

Pamćenje budućnosti: Sud veliki Gospodinov u ćiriličkome Libru od mnozijeh razloga (1520.) i hrvatskoglagoljski srednjovjekovni narativni prikazi Posljednjega suda

Pamćenje se u srednjemu vijeku često shvaćalo kao »stvaralačko umijeće« (Carruthers 1998) koje se uvelike temeljilo na toposima, jedinicama pamćenja »s karakterističnom semantičkom jezgrom koja ostaje relativno stabilnom« (Dziadul 2014). Tekst koji je predmet ovoga izlaganja, Sud veliki Gospodinov iz dubrovačkoga ćiriličkoga rukopisa, temelji se na dvama toposima – (i) na toposu Arma Christi i na (ii) Djelima milosrđa iz završetka petoga Kristova govora (tzv. Male apokalipse)iz Evanđelja po Mateju (Mt 25,31–46).

Neki su hrvatskoglagoljski tekstovi o Sudnjemu danu već bili površno uspoređivani sa Sudom velikim Gospodinovim. U analizi sadržaja ćiriličkoga Libra od mnozijeh razloga, M. Rešetar je taj tekst usporedio sa Sudom gospodina Boga iz Zbornika duhovnoga štiva IV a 48, ustvrdivši da u tekstološkome smislu hrvatskoglagoljski tekst »nema nikakva posla« s onim iz ćiriličkoga rukopisa (Rešetar 1933). Ipak, s obzirom na veliku pažnje koju oba teksta poklanjaju Djelima milosrđa,zanimljivo bi bilo usporediti načine na koji se u njima obrađuje taj topos. Osim toga, usporedba se može proširiti i na druge dijelove Suda velikoga Gospodinova. Naime, iako u spomenutoj inačici Suda gospodina Boga nije potvrđen topos Arma Christi na komu se temelji početak Suda velikoga Gospodinova,taj je topos nedavno uočen u inačicama Suda gospodina Boga iz Berčićeva zbornika br. 5 i Tkonskoga zbornika (Vučković 2019). Pojava zajedničkih duhovnih predodžbih u različitim tekstovima svjedoči o njihovoj važnosti u hrvatskome književnome pamćenju Sudnjega dana, dok razlike u realizacijama istoga toposa – osobito one među različitim varijantama Suda gospodina Boga – pokazuju da su hrvatski srednjovjekovni pisci pamćenje shvaćali kao fleksibilan mehanizam koji je potpomagao književnu invenciju.

Josip Vučković

Vilnius University, Faculty of Philology

Memory of the future: Sud veliki Gospodinov in the Cyrillic Libro od mnozijeh razloga (1520) and medieval Croatian Glagolitic narrative representations of the Last Judgement

In the Middle Ages, memory was often interpreted»as a compositional art« (Carruthers 1998), and it was largely based on topoi, units of memory with »a specific semantic core that remains relatively stable« (Dziadul 2014). The text under examination, the Lord's Great Judgement from the Ragusean Cyrillic manuscript,is developed around two such topoi – (i) Arma Christi and the (ii) Works of Mercy from the closure of Christ's Oliveti discourse (Mt 25,31–46).

Some Croatian texts on the Doomsday have already been superficially compared with the Lord's Great Judgement. In his analysis of the content of theRagusean MS, M. Rešetar has compared it with the Judgemenat of the Lord God from the Miscellany of spiritual readings IV a 48, stating that these two texts have »nothing to do« with one another textologically (Rešetar 1933). However, their shared emphasis on the Works of Mercy invites a comparison of the ways in which the topos is treated. The opportunities for comparison reach even further: while the aforementioned variant of the Judgement of the Lord God contains no Arma Christi topos, in contrast to its presence in the opening of the Lord's Great Judgement, the Arma Christi topos has been recently observed in the variants of the Judgement of the Lord God in the Berčić's miscellany no. 5 and the Tkon miscellany (Vučković 2019). The common spiritual imageries attest to their importance in the medieval Croatian literary memory of the Doomsday. The differences in the manifestations of the same topoi – especially those between the variants of the Judgement of the Lord God – reveal that Croatian writers understood memoria as a flexible vehicle assisting literary invention.

HAZU

Pod pokroviteljstvom Razreda za filologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

23. listopada 2020, Knjižnica Filozofskog fakulteta Svučilišta u Zagrebu, Ul. Ivana Lučića 3