Kolokvij u povodu visoke obljetnice Libra od mnozijeh razloga, Dubrovnik 1520.
Kolokvij u povodu visoke obljetnice Libra od mnozijeh razloga, Dubrovnik 1520.

Sadržaj

HAZU

Pod pokroviteljstvom Razreda za filologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

23. listopada 2020, Knjižnica Filozofskog fakulteta Svučilišta u Zagrebu, Ul. Ivana Lučića 3

Vesna Badurina Stipčević

Staroslavenski institut, Znanstveni centar izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo

Apokrifni tekstovi u Libru od mnozijeh razloga (1520)

Apokrifi su napisani još u počecima kršćanske pismenosti, zbog raznih razloga nisu postali dio biblijskoga kanona, uglavnom zbog sadržaja koji se nije podudarao s najstarijom kršćanskom tradicijom. Mašta apokrifnih autorâ oblikovala je vrlo popularna i rado čitana djela, koja su znatiželjnim slušateljima i čitateljima pripovijedala o zanimljivim zgodama i događajima, o kojima kanonski spisi malo ili uopće ne pričaju. Apokrifi su bili vrlo popularni još u antici, a osobito u srednjem vijeku. Utjecaj apokrifa na razvoj liturgije, pučke pobožnosti i religiozne umjetnosti bio je snažan i značajan. Korpus srednjovjekovne hrvatske književnosti sastavljen je od znatnog broja apokrifa. Zbornik raznovrsnoga sadržaja, Libro od mnozijeh razloga (1520), sadrži neke od istaknutih apokrifnih tekstova. Apokrif o Josipu prekrasnom i dva apokrifa o Abrahamu i njegovoj smrti pripadaju starozavjetnim apokrifima, a apokrif o apostolu Tomi dio je novozavjetne apokrifne literature. Apokrifne elemente ima i zbornička Legenda o 12 petaka,raširena u više verzija u istočnim i zapadnimknjiževnostima. U referat su predstavljeni sadržaj i provenijencija spomenutih zborničkih apokrifa, dosadašnja istraživanja, a posebna će pažnja biti posvećena usporedbi s istovrsnim tekstovima u drugim hrvatskim srednjovjekovnim izvorima.

Vesna Badurina Stipčević

Old Church Slavonic Institute, Scientific Centre of Excellence for Croatian Glagolitism, Zagreb

Apocryphal texts in Libro od mnozijeh razloga (1520)

The biblical apocrypha written during early Christianity did not become a part of the biblical canon for various reasons, mostly because of their content, which did not correspond with the oldest Christian tradition. The imagination of the apocrypha's authors resulted in very popular, happily read works that told interested listeners and readers about interesting incidents and events the canonical texts speak little about or do not acknowledge whatsoever. The apocrypha were very popular in ancient times, and especially so during the Middle Ages. Their influence on the development of liturgy, folk piety, and religious art was powerful and significant. The corpus of Mediaeval Croatian literature contains a significant number of apocrypha. Libro od mnozijeh razloga (1520), a miscellany with various content, contains some of the better-known apocryphal texts. The Apocrypha of Joseph the Beautiful and two apocrypha of Abraham and his death are Old Testament apocrypha, while the Acts of Thomas are New Testament apocryphal literature. There are also apocryphal elements in the Legend of 12 Fridays, which has been expanded upon in numerous versions in both Eastern and Western literature. This paper presents the content and provenance of the aforementioned apocrypha in the miscellany, as well as current research on them. Special attention shall be paid to a comparison with similar texts in other Mediaeval Croatian sources.

HAZU

Pod pokroviteljstvom Razreda za filologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

23. listopada 2020, Knjižnica Filozofskog fakulteta Svučilišta u Zagrebu, Ul. Ivana Lučića 3