Kolokvij u povodu visoke obljetnice Libra od mnozijeh razloga, Dubrovnik 1520.
Kolokvij u povodu visoke obljetnice Libra od mnozijeh razloga, Dubrovnik 1520.

Sadržaj

HAZU

Pod pokroviteljstvom Razreda za filologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

23. listopada 2020, Knjižnica Filozofskog fakulteta Svučilišta u Zagrebu, Ul. Ivana Lučića 3

Ivana Eterović

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za kroatistiku

Vera Blažević Krezić

Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odsjek za hrvatski jezik i književnost

Pogled na jezik Libra od mnozijeh razloga u kontekstu hrvatskih književnojezičnih koncepcija 16. stoljeća

Hrvatska filologija posljednjih desetljeća bilježi sve veći broj kritički priređenih, u latiničkome prijepisu i/ili transkripciji objavljenih starih hrvatskih tekstova pisanih svim trima pismima, zahvaljujući čemu su znatno unaprijeđene spoznaje o povijesti hrvatskoga književnog jezika, osobito kada je riječ o prijelomnome 16. stoljeću. Zamjetna je pritom i tendencija da se hrvatski ćirilički korpus, koji je dosad počesto izmicao sustavnijim filološkim raščlambama, pomakne s ruba prema središtu znanstvenoga interesa. U tome korpusu važno mjesto zauzima dubrovačka sastavnica, u kojoj je rukopisna ćirilička tradicija njegovana stoljećima i koja obuhvaća tekstove različitih funkcionalnih registara, posebice bogata u 16. stoljeću. Među opsežnijim tekstovima dubrovačke ćiriličke pismenosti nalazi se i Libro od mnozijeh razloga, zbornik pretežno nabožnoga sadržaja iz 1520. godine. Objavljujući ga u cijelosti prije stotinjak godina, Milan Rešetar ustvrdio je da su njegovi članci nastali pod utjecajem različitih predložaka "okrenutih" na dubrovački govor: glagoljičkih na narodnome i ćiriličkih na crkvenoslavenskome jeziku te talijanskih, a pronašao je čak i kajkavski utjecaj. U ovome izlaganju prikazat će se rezultati istraživanja odabranih jezičnih značajki Libra na fonološkoj, morfološkoj i sintaktičkoj razini te usporediti s drugim hrvatskim tekstovima 16. stoljeća. Cilj je izlaganja detaljnije rasvijetliti njegov odnos u prvome redu prema čakavskoj i crkvenoslavenskoj jezičnoj tradiciji u duhu suvremenih filoloških metoda, ali i pobliže odrediti mjesto koje zauzima među različitim hrvatskim književnojezičnim koncepcijama 16. stoljeća.

Ivana Eterović

Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb

Vera Blažević Krezić

Faculty of Humanities and Social Sciences, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek

An overview of the language of Libro od mnozijeh razloga  in the context of 16th-century Croatian literary and linguistic concepts

In recent decades, Croatian philologists have published an ever greater number of critical editions of old Croatian texts in all three Croatian historical scripts with Latin transcriptions. Thanks to this, knowledge of the history of the Croatian literary language has been significantly improved, especially as regards the critical 16th century. The Croatian Cyrillic corpus, which was previously frequently ignored in systematic philological analysis, has also notably been moved away from the margin of scientific interest towards the centre. Cyrillic texts from Dubrovnik hold an important place in this corpus; the Cyrillic manuscript tradition was maintained in Dubrovnik for centuries, encompassing texts in various registers, and it was especially rich in the 16th century. One of the best preserved texts of Dubrovnik's 16th-century Cyrillic corpus is Libro od mnozijeh razloga, a 1520 miscellany of mostly religious content. Milan Rešetar published the work in its entirety over 100 years ago, claiming that its chapters had been written under the influence of various source texts that reflected the dialect of Dubrovnik; Glagolitic texts in the folk language, Cyrillic texts in Old Church Slavonic, Italian texts, and even Kajkavian texts. This research will show the results of research on particular linguistic characteristics of Libro od mnozijeh razloga on the phonological, morphological, and syntactic level; it will also compare the text to other 16th-century Croatian texts. The goal is to provide detailed insight into the relationship between Libro od mnozijeh razloga and the Čakavian and Old Church Slavonic literary traditions in the spirit of modern philological methods, as well as to specify the place it holds between various 16th century Croatian literary and linguistic concepts.

HAZU

Pod pokroviteljstvom Razreda za filologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

23. listopada 2020, Knjižnica Filozofskog fakulteta Svučilišta u Zagrebu, Ul. Ivana Lučića 3